Križevci imaju Nacionalnu banku biljnih gena povrtnih kultura – i mi smo ju posjetili!
U utorak, 4. lipnja 2019. ZMAG-ove Vrtekice posjetile su Visoko gospodarsko učilište u Križevcima koje je domaćin aktivne kolekcije primki povrća – Nacionalne banke biljnih gena.
Visoko gospodarsko učilište u Križevcima je znanstveno-nastavna institucija koja djeluje preko 115 godina te je prva visokoškolska poljoprivredna ustanova u Hrvatskoj. Znanstvenici i stručnjaci s Učilišta dijelom su Radne skupine za povrće koja se bavi prikupljanjem, očuvanjem, opisom i procjenom svojstava te regeneracijom autohtonih domaćih ekopopulacija i novostvorenih domaćih sorti povrća čije se sjeme ne komercijalizira.
Na Učilištu ZMAG-ovce je ugostila profesorica dr. sc. Vesna Samobor. Uz vođeni obilazak prostora banke biljnih gena i kolekcijskog polja na kojemu su provedene brojne evaluacije uzoraka koji se danas čuvaju u banci gena, profesorica Samobor ispričala je ponešto i o povijesti uzoraka koji su pohranjeni u banci gena. Među ostalim, i o projektu koji su proveli na području Koprivničko-križevačke županije u kojemu su u suradnji s preko 2500 učenika osnovnih i srednjih škola uspjeli prikupiti preko 9500 uzoraka sjemena. Ispričala je i kako je njezina grupa osobno skupila preko 70 uzoraka obilazeći čuvare sjemena u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje su pritom i sami često učili nešto novo.
Obišli smo i specijaliziranu opremu poput hladnjaka i klijališnih komora koje su nužne za čuvanje sjemena u idealnim uvjetima te ispitivanje klijavosti i regeneraciju biljaka koja se u pravilu obavlja nakon 3-4 godine. Uzorci sjemena povrća čuvaju se u hladnjacima na -20 °C i označeni su jedinstvenim kodom pod kojim se vode u Hrvatskoj bazi podataka o biljnim genetskim izvorima (CPGRD). Također, posjetili smo kolekcijsko polje na kojemu profesorica Samobor radi ravnopravno sa studentima koji vrijedno njeguju brojne biljke kolekcije te ih opisuju i fotografiraju, a ZMAG je dobio i nekoliko presadnica „cvebe“ na poklon. Jeste li znali da su tamošnje žene u kulinarstvu koristile tzv. „cvebu“, tj. Physalis (rajček, tomatillo) umjesto grožđica?
Profesorica Samobor povjerila je Vrtekicama kako joj je prikupljanje sjemena dvogodišnjih kultura najmanje drago zbog zahtjevnosti i dugotrajnosti procesa te im pružila savjete o tome kako sistematizirati uzorke u Društvenoj banci sjemena, kao i kako opisati biljke pomoću morfoloških deskriptora.
U sklopu projekta Društvena banka sjemena slijede nove suradnje s profesoricom i Visokom gospodarskim učilištem u Križevcima u vidu razmjene sjemena te stručnim predavanjima o sjemenarstvu. Veselimo se!
Ovaj događaj sufinancirala je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u sklopu programa Centar znanja za društveni razvoj u području održivog življenja i razvoja permakulture.
