Brojni stručnjaci, važne teme, zanimljiva predavanja, nove suradnje i dobra atmosfera...
Treća Konferencija o održivosti prehrambenog sustava pod nazivom Naša dobra hrana održala se u subotu, 19. listopada 2019. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Ovogodišnji program uključivao je brojna zanimljiva predavanja vodećih stručnjaka iz područja ekološke poljoprivrede, agroekologije, prehrambenog suvereniteta i tehnoloških inovacija održive proizvodnje hrane. Fokus konferencije bio je predstavljanje pozitivnih utjecaja ekoloških modela proizvodnje hrane na naše zdravlje, planet i buduće generacije.
U prvom dijelu konferencije Dražen Šimleša predstavio je rezultate istraživanja o mladim poljoprivrednicima u Hrvatskoj koje je izvedeno u sklopu projekta Growing Growers. Svoju zanimljivu poljoprivrednu i životnu priču ispričali su nam i mladi poljoprivrednici iz Hrvatske koji su sudjelovali u istraživanju – OPG Lucija Vuković i OPG Goran Vrabec.
Glavni gosti konferencije bili su Iain Tolhurst i Tamara Schiopu iz društvenog poduzeća i ekološkog imanja Tolhurst Organic iz Velike Britanije, koje već preko 40 godina prikuplja iskustvo i razvija znanje za ekološku proizvodnju hrane te danas kroz svoj model dostave i kratki lanac opskrbe osigurava hranu za više od 400 obitelji. Pored predavanja na konferenciji o radu svoje farme i metodama koje koriste, Kako nahraniti ljude i planet – Agroekologija u praksi, Tolhurst Organic su dan ranije na Recikliranom imanju u Vukomeriću održali radionicu Stockfree metode. Radionica se sastojala od niza teorijskih i praktičnih predavanja u sklopu kojih su polaznici imali prilike učiti o agroekologiji u praksi kroz brojne teme kao što su kako na farmi osigurati mali ugljični otisak, doprinos lokalnoj zajednici i javnim dobrima, dizajniranje vrta s rotacijom biljaka te razvoj biorazolikosti na farmi.
Dr. Darko Znaor održao je zanimljivo predavanje Klimatske promjene i poljoprivreda u kojem je izlagao o poljoprivredi istovremeno kao uzročniku i žrtvi klimatskih promjena s posebnim naglaskom na poljoprivredni sektor u Hrvatskoj u tom kontekstu. Zbog učestalih vremenskih (ne)prilika koje nanose ogromne gospodarske štete sektoru i smanjuju proizvodni potencijal te gospodarski prosperitet Hrvatske, prilagodba na klimatske promjene je imperativ, ali ujedno i jedan od ključnih izazova poljoprivredne proizvodnje. Kao jedno od rješenja u borbi protiv i prilagodbi na klimatske promjene, dr. Znaor ukazao je na potencijal biološko-dinamičke, ekološke i regenerativne poljoprivrede.
U svom predavanju Tehnološki suverenitet u poljoprivredi, Bruno Motik nas je pobliže upoznao s temom regenerativne poljoprivrede i važnosti pohranjivanja atmosferskog ugljika u tlo stvarajući ga sve plodnijim. Fokus predavanja bio je na primjenjivim i jednostavnim, kao i visokotehnološkim rješenjima, organizaciji lokalne proizvodnje poljoprivrednih uređaja i ujedinjenju inteligencije prirode s umjetnom inteligencijom kako bi se kreirali plodni, regenerativni ekosustavi.
Uz predavanja, prikazan je film Life in Syntropy koji prati rad Ernsta Götscha, utemeljitelja sintropijske poljoprivrede koja oponašanjem prašume uspostavlja produktivne i izuzetno stabilne poljoprivredne ekosustave koji su održivi na svim razinama.
Popodnevni dio konferencije bio je posvećen okruglom stolu o zaštiti lokalnog sjemena i novoj EU Uredbi za ekološku proizvodnju (2018/848). Matteo Pettiti iz talijanske organizacije Rete Semi Rurali predstavio je trenutnu europsku legislativu vezanu za sjeme i novu Uredbu. Specijalist u Upravi poljoprivrede i prehrambene industrije koja djeluje u sklopu Ministarstva poljoprivrede, Juraj Orenda, govorio je o trenutnoj situaciji i potencijalima za razvoj ekološke poljoprivrede te budućim planovima s posebnim naglaskom na trenutnu problematiku sjemenarstva u Hrvatskoj i odnos koji se može uspostaviti s nacionalnim bankama biljnih gena. Primjerice, naveo je kako je u prijedlogu buduće poljoprivredne strategije cilj imati 2% od ukupnih poljoprivrednih površina pod biodinamičkom, agroekološkom ili permakulturnom modelu dizajna i proizvodnje. Marija Ševar, dugogodišnja specijalistica za ekološku poljoprivredu, u svom je izlaganju pojasnila razvoj ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj i zakonodastva u tom sektoru.
Konferencija je i ove godine otvorila prostor za zanimljive rasprave i stvaranje buduće suradnje između proizvođača sjemena, znanstvenih i državnih institucija. Hvala svima na sudjelovanju, a posebno hvala Agronomskom fakultetu i profesorici Nataši Bokan na gostoprimstvu i lijepoj suradnji! Vidimo se i iduće godine!
Konferenciju Naša dobra hrana 3 organizirala je Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG), u suradnji s Agronomskim fakultetom i Hrvatskim agroekonomskim društvom, a podržala Rosa Luxemburg Stiftung.
Foto: Matej Čelar
