Šesta po redu konferencija "Naša dobra hrana" održana je uživo u subotu, 26. studenog 2022. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, uz izravan prijenos putem Facebook i YouTube kanala udruge ZMAG.
Glavne teme ovogodišnje konferencije bile su kratki lanci opskrbe i sustav zelene javne nabave, a zasebni dio konferencije bio je posvećen i urbanim vrtovima.
Konferencija je započela predavanjem iskusne međunarodne savjetnice za prehrambene sustave, analitičarke EU politika ruralnog razvoja, poljoprivrede, okoliša i prirode te predsjednice Radne skupine za urbanu prehranu i zelenu javnu nabavu gradonačelnika Grada Zagreba, Sonje Karoglan Todorović. Glavna tema njenog predavanja bili su gradovi kao pokretači transformacije prema ekološkoj proizvodnji i hrani. Gradovi imaju sve veću i važniju ulogu u osmišljavanju i provođenju održivih politika hrane i transformaciji prema ekološkoj proizvodnji i eko hrani. Danas preko 70% stanovnika Europske unije živi u gradovima čija je politička i ekonomska moć izrazito velika. Ovo im daje mogućnost da osmišljavaju politike prilagođene lokalnim potrebama i koriste različite instrumente prema „zelenoj“ transformaciji, uključujući i proizvodnju i potrošnju hrane.
Inspirativnu priču o pokretanju kratkih lanaca opskrbe u Ljubljani ispričala nam je Maruška Markovčič, viša savjetnica iz Odjela za ruralni razvoj, Grad Ljubljana. Grad Ljubljana ima dugu tradiciju podupiranja proizvodnje hrane u gradu i predgrađu. Više od 826 farmi i više od 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta predstavlja takozvani "trbuh" Ljubljane. Trenutno je Ljubljana prema nekim procjenama 30% samodostatna hranom.Tijekom posljednjeg programskog razdoblja 2014.-2021., Ljubljana je uložila poseban napor u zbližavanje poljoprivrednika i kupaca. Posebne akcije poduzete su u području zelene javne nabave. To je omogućilo Ljubljani da počne graditi kratke lance opskrbe hranom. Ljubljana također ima dobar strateški srednjoročni i dugoročni plan za programsko razdoblje 2021.-2027., koji joj omogućuje da ostane fokusirana. Sve je to kao dobru praksu prepoznao Milanski pakt o urbanoj prehrambenoj politici 2017. godine.
O Berlinskim urbanim vrtovima pričali su nam Judith Pfister i Krzysztof Dawid koji djeluju kroz Prinzessinnengarten Kollektiv Berlin. Osim što vode i iniciraju različite urbane društvene vrtove, jedno od njihovih središnjih područja djelovanja je obrazovanje s fokusom na održivo korištenje hrane (organski uzgoj, urbana poljoprivreda, bioraznolikost, sezonalnost i regionalnost te zdrava prehrana). Još jedna od njihovih specifičnosti je i istraživanje na terenu i ispitivanje mogućnosti da se, u nedostatku urbanih prostora, revitaliziraju stara groblja i u suradnji s lokalnim stanovništvom i stvore društveni vrtovi unutar njih.
Urbane vrtove grada Zagreba predstavila nam je Branka Mrakužić, voditeljica Odjela za poljoprivredno zemljište Grada Zagreba. Provođenje projekta "Gradski vrtovi", kojim se pokreće uređenje i opremanje obradivog zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba, započelo je 2013. godine, a projekt trenutno uključuje 15 gradskih vrtova s više od 2000 vrtnih parcela na površini od 23,5 ha. Projekt je u nadležnosti zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje koji se bavi uređenjem i opremanjem vrtnih lokacija, dodjelama vrtnih parcela na korištenje, kontrolom korištenja, unapređenjem vrtne infrastrukture u postojećim vrtovima te daljnjim razvijanjem mreže vrtova. Dosadašnje aktivnosti u sklopu projekta imaju pozitivan odaziv i zanimanje građana te Grad Zagreb i dalje traži nove lokacije na kojima bi se osnovali novi gradski vrtovi.
Kao i svake godine, predstavili su nam se i sami proizvođači ekološke hrane iz Hrvatske kako bismo se upoznali s njihovim motivima i snovima, ali i da nas upoznaju sa svojim promišljanjima o razvoju sektora hrane u Hrvatskoj te izazovima s kojima se suočavaju.
Željko Iličić iz Biomara OPG Iličić pričao nam je o proizvodnji povrća i jagoda na biodinamički način, o načinu uzgoja i specifičnostima. OPG Biomara je smješteno u brežuljkastom križevačkom kraju, uz šumu i daleko od ceste i industrijskih zagađenja, a proteže se na 6 ha. Željko je sa suprugom napustio korporativni posao kako bi se zajedno posvetili ekološkom uzgoju hrane. Cilj im je da što više ljudi ima pristup kvalitetnim namirnicama po prihvatljivim cijenama, stoga svoje proizvode nude preko različitih kratkih lanaca opskrbe.
Ana Todorić iz OPG-a Vedrine predstavila nam je obiteljsku siranu Vedrine koja se u Lici bavi ekološkom proizvodnjom i preradom mlijeka na starinski način - sa prirodnim sirilom i kulturama, bez ikakvih aditiva. OPG Vedrine na svojoj farmi ima oko 130 krava britanske pasmine Jersey i nudi više od 20 različitih proizvoda. Neke od njihovih ličkih delicija su Škripavac, Kiselna, Lička Basa, Seljački (kuhani) sir, a također rade i svježe mlijeko (po lički "Varenika"), čvrste i tekuće jogurte, svježi sir i vrhnje.
Konferenciju Naša dobra hrana organizirala je Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) u suradnji s Agronomskim fakultetom i Hrvatskim agroekonomskim društvom, kao dio projekta Our Good Food uz financijsku podršku Rosa Luxemburg Stiftung te kao dio projekta Food Wave koji vodi Grad Zagreb.
