U nedjeljnom izdanju Večernjeg lista objavljen je opsežan tekst o permakulturi i trendovima gradnje prirodnim materijalima, s naglaskom na gradnju kuća od slame, drveta i zemlje u Hrvatskoj.
❝Stara kuća zemljanog poda, u kojoj je ljeti ugodno svježe, a zimi toplo kao u raju, za sve koji su imali baku na selu zasigurno je među ljepšim uspomenama. Malo je takvih kuća, drvenih ili zidanih mješavinom zemlje i slame, očuvano, a još manje baka u njima živi. Starinske seoske kuće masovno su davnih dana zamijenile zidanice, ali danas i one često zjape prazne. Grad još uvijek magnetski privlači, a mnogi su u potrazi za boljim zaključali svoje domove i put Njemačke, Irske, Austrije... Ali, neki plivaju kontra struje koja većinu i dalje nosi prema gradu i općenito, kako se smatra, modernijem životu. I to ne od jučer. Istina, na prve se slučajeve preseljenja iz grada na selo, pogotovo ako su to bile starinske, nekonformne kuće, gledalo kao na ekscentričnost. U međuvremenu, taj stil života dobio je ime. Trend je krenuo sedamdesetih iz Australije, a danas zaljubljenici u prirodu i ekoaktivisti, koji biraju živjeti permanentnu agrikulturu (tzv. permakulturu) i svjesno oblikovati život i svakodnevicu po načelima samoodrživosti, više ni kod nas nisu rijetkost. Hrvatska već ima i svoje diplomirane dizajnere permakulture, a već nekoliko godina taj spoj tradicionalnih znanja, klasične znanosti i novih spoznaja o uzgoju hrane, uređenju vrta, korištenju prirodne energije, gradnji... kod nas doživljava pravi mali bum. To će posvjedočiti i profesor povijesti i idejni začetnik ekološkog imanja Vukomerić nedaleko od Zagreba Matko Šišak, koji je među prvima što su u Hrvatskoj posijali sjeme tog novo-starog lifestylea. Stvaranju ekonomski neovisne i ekološki održive zone posvetio se prije zamalo 20 godina, a dosad je više puta medijima ispričao kako je zemlju namijenjenu prodaji ‘preoteo’ roditeljima, zapostavio profesorsku karijeru i zaozbiljno krenuo stvarati ekološko reciklirano imanje.❞ Cjelokupan intervju možete pročitati OVDJE.
ZMAG je u članku predstavio svoja dugogodišnja iskustva iz prakse, a većina sugovornika je povezana sa ZMAG-ovim radom kroz Akademiju prirodnog graditeljstva i druge naše edukacijske programe. Zahvaljujemo novinarki Radmili Kovačević na odličnom istraživačkom pristupu i kvalitetnoj realizaciji teksta!
