Na ovogodišnjoj konferenciji Naša dobra hrana razgovaralo se o nužnim promjenama prehrambenih i poljoprivrednih politika, očuvanju agrobioraznolikosti, solidarnim kratkim lancima opskrbe i pozitivnim primjerima ekoloških modela proizvodnje.
Peta po redu konferenciju o održivosti prehrambenog sustava Naša dobra hrana održala se u subotu, 13. studenog 2021. godine, uz prijenos uživo putem ZMAG-ovih Facebook i YouTube kanala. Konferenciju Naša dobra hrana organizirala Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) u suradnji s Agronomskim fakultetom, kao dio projekta Our Good Food uz financijsku podršku Rosa Luxemburg Stiftung te projekta Food Wave koji vodi grad Zagreb.
Zbog spriječenosti Ronje Dietschmann, konferenciju je otvorila Verena Günthner, također europska koordinatorica mreže Good Food Good Farming, poznate po europskoj kampanji za održivost prehrambenog sustava kojom se od nacionalnih vlada zahtjeva promjena prehrambenih i poljoprivrednih politika kako bi se osigurala održiva budućnost za ljude i planet. Mreža je nastala 2012. godine iz želje aktivističkih organizacija civilnog društva da ukažu na neodrživ i nepravedan sistem prehrambenih politika Europske unije. Verena nam je predstavila rad mreže u zagovaraju ekološke i regenerativne metode u proizvodnji hrane, sudjelovanje educiranih i osviještenih građana u solidarnim lancima opskrbe i promjeni javnih politika koje se odnose na hranu kako bi bile više usmjerene na dobrobit malih proizvođača, zdravlje korisnika, očuvanje prirodnih resursa i ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Uz predstavljanje mreže imali smo prilike vidjeti i neke od najboljih primjera lokalnih akcija za održive prehrambene sustave te koje sve lako dostupne toolkitove nudi njihova mreža, kao podršku u pripremi, promociji i provedbi vlastitih zagovaračkih aktivnosti (možete ih naći ovdje).
Roman Ozimec, istraživač, agronom i prirodoslovac iz udruge ADIPA – Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske, na konferenciji je održao svoje zanimljivo predavanje o važnosti agrobioraznolikosti kao ključnog temelja civilizacijskog opstanka. Pojasnio je pozadinu poljoprivrede kao dijela naše povijesti i tradicije te nas uveo u temu agrobioraznolikosti kao jednog od najvažnijih segmenata poljoprivrede, čiji temelj predstavljaju tradicijske sorte i pasmine. Agroevolucija predstavlja obnovu tradicijske poljoprivrede, kao temelja održivog razvoja i očuvanja bioraznolikosti zaštićenih područja, ali i potencijalnog "oruđa" za buduće krizne situacije te za opstanak čovjeka i održive civilizacije.
Kroz predstavljanje pozitivnih primjera ekoloških modela proizvodnje u Hrvatskoj, svoju poučnu priču predstavio je i Dino Grgorović iz Eko bire Kampanjola koja u Istri proizvodi ekološko pivo, vodeći se načelima održivog poslovanja - craft, eko i lokalno. Dino nam je ispričao kako nastaju craft pive, kako je tekao razvoj njihove pivovare i kako su zahvaljujći kreativnim idejama preživjeli u vrijeme korona krize te zašto su im važne kvalitetne ekološke sirovine koje žele sami proizvoditi.
Hrvoje Bota iz poduzeća Održivo koje usmjereno na društveno i ekološki savjesno poslovanje i projektiranje životnog okoliša, podijelio je vlastito praktično iskustvo u ekološkoj proizvodnji hrane te distrubuciji svojih proizvoda splitskim restoranima, vrtićima i samim stanovnicima. Imali smo prilike čuti i o različitim i vrlo zanimljivim projektima u Dalmaciji koji se temelje na načelima regenerativne poljoprivrede i permakulturnog dizajna. Jedan od njih je i Regenerativna mikrofarma za biointenzivnu proizvodnju povrća Krušvar gdje se, uz izgradnju energetski održivog stambeno gospodarskog sklopa građenog prirodnim materijalima, planira i proizvodnja povrća i voća prema modelu “market gardena”.
Aktivist za društvene promjene i dobru ekonomiju, ujedno i upravitelj Zadruge za dobru ekonomiju te koordinator Europske mreže za solidarnu ekonomiju - RIPESS EU, Dražen Šimleša, kroz svoje je predavanje predstavio rezultate istraživanja solidarnih kratkih lanaca opskrbe u Hrvatskoj koje je krajem prošle godine ZMAG proveo ispitujući stavove korisnika i proizvođača koji sudjeluju u solidarnim kratkim lancima opskrbe. Rezultati dobiveni kroz provedenu anketu pružili su dobar uvid u razloge njihova uključivanja u ovakve modele suradnje, razinu njihova zadovoljstva te prioritete i očekivanja koja imaju, te ponudili odgovore na neka od najvažnijih pitanja: koliko su solidarni kratki lanci opskrbe uspješni u Hrvatskoj, koliko osoba hrane i koliko se proizvođači mogu osloniti na njih kao izvor svoje ekonomske stabilnosti. Riječ je o prvom takvom istraživanju na razini cijele zemlje te na razini svih inicijativa i grupa u Hrvatskoj.
Katarina Adulmar, kao predstavnica inicijative Studentski vrt Agronomskog fakulteta, ispričala je zanimljivu priču o njihovoj inicijativi koju su pokrenuli 2018. godine, a čiji je cilj kroz praktično iskustvo širiti znanje o održivoj poljoprivrednoj proizvodnji, zdravom načinu života i ekologiji te povezati studente raznih usmjerenja i fakulteta.
Hvala puno svima na sudjelovanju, lijepoj suradnji, dijeljenju svojih inspirativnih priča i postavljanju zanimljivih pitanja. Posebno hvala profesoricama s Agronomskog fakulteta Marini Štambuk i Nataši Bokan koje su uložile mnogo truda kako bismo zajedno realizirali još jedan uspješan događaj s ovim važnim temama u fokusu. Radujemo se budućim suradnjama i zajedničkim aktivnostima!
Foto: Matej Čelar
