Objavljena studija "Mladi poljoprivrednici i prehrambeni suverenitet"

September 16, 2019

U sklopu Growing Growers projekta provedeno je zanimljivo istraživanje na populaciji mladih poljoprivrednika.

 

U nastavku je sažetak studije Mladi poljoprivrednici i prehrambeni suverenitet napravljene u sklopu projekta Growing Growers koji je financiran sredstvima Europske komisije kroz program Erasmus+ - KA2 Strateška partnerstva za mlade.  Nositelji projekta su organizacije AMA – Centar za ljude i prirodu iz Srbije i ZMAG (Zelena mreža aktivističkih grupa) iz Hrvatske. 

 

Studija je prikaz istraživanja provođenog tokom veljače i ožujka 2019. godine na populaciji mladih poljoprivrednika u Srbiji (38 ispitanika) i Hrvatskoj (27 ispitanika), a provodili smo tri vrste aktivnosti prilikom istraživanja. 

 

Komparativnu analizu proveli smo u odnosu na već provedeno istraživanje na razini EU koju su radili CEJA - European Council of Young Farmers i DeLaval koje nam je dobro poslužilo za usporedbu situacije u Europi sa stavovima mladih poljoprivrednika u Srbiji i Hrvatskoj.

 

Primjerice, na pitanje: Koje bi Vam bile tri najkorisnije investicije u Vašu proizvodnju kako bi ona bila više financijski održivija poredak je sljedeći:

 

Srbija: Nova mehanizacija, Veće površine i Razvoj proizvoda i pozicioniranje na tržištu te Bolja infrastruktura.

Hrvatska: Nova mehanizacija, Veće površine te Marketing i  proizvoda i pozicioniranje na tržištu

EU: Veće površine, Dodatna edukacija te Upravljanje/management farme i optimizacija proizvodnje

 

Na pitanje: Kao mladi proizvođač/ica navedite što bi Vam najviše pomoglo u proizvodnji poredak je sljedeći:

 

Srbija: Investicije, Edukacija i treninzi te Usluge savjetovanja

Hrvatska: Mjere koje su primjenjive za stvarnu proizvodnju, Investicije, te Sukladnost između mjera na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini

EU: Mjere koje su primjenjive za stvarnu proizvodnju, Prepoznavanje od strane OCD-a za nabavku hrane od proizvođača te Sukladnost između mjera na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini.

 

Preko polovine (55,55%) ispitanika u Hrvatskoj proizvodi hranu na 5 ili manje hektara dok je u Srbiji preko dvije trećine (65,78%) takvih malih proizvođača. U istraživanju na razini EU-a imamo potpuno drugačiju sliku gdje čak 56,15% mladih poljoprivrednika proizvodi 100 ili više hektara. Na pitanje vide li se u ovom poslu i za 5 godina značajna većina mladih poljoprivrednika i u Srbiji (64,9%) i u Hrvatskoj (76%) daju potvrdan odgovor jer uživaju u svom poslu. 

 

Testirali smo razlike između Srbije i Hrvatske te pokušali utvrditi postoji li statistički značajna razlika između ispitanika po pitanjima koja se bave njihovim vrijednosnim opredjeljenjima, pogledom na ekonomsko-društveno uređenje i uloge odnosno odgovornost koju u takvom sustavu imaju država i  drugi bitni akteri. Podatke smo obrađivali u SPSS programu. Oko nekih pitanja postoji veliko suglasje, primjerice i u Hrvatskoj i u Srbiji najveći broj ispitanika ističe kako najviše pomoći dobivaju od svoje obitelji. Neka od pitanja gdje smo dobili statističku značajnu razliku su:

 

• Država i ministarstvo rade dobro za malog poljoprivrednikapri čemu je veći broj ispitanika u Srbiji koji se ne slažu s ovom tvrdnjom, a to je kako ćemo vidjeti i iz kvalitativne analize kasnije u skladu s njihovim izrazitim nezadovoljstvom ulogom i politika države u sektoru proizvodnje hrane, a i šire. 

 

• Proizvodnja hrane je strateški važan sektor i država treba garantirati otkup i cijenu domaćih proizvodapri čemu je u Srbiji značajno više ispitanika koji smatraju da država treba imati ovako presudnu ulogu u garanciji otkupa i cijene za domaće proizvode.

 

• Ekološka hrana je precijenjena i tu se iskorištava briga ljudi za zdravlje pri čemu je u Hrvatskoj značajno više ispitanika koji se ne slažu s ovom tvrdnjom, a to je zasigurno posljedica što smo u Hrvatskoj imali preko polovice mladih poljoprivrednika koji su zapravo ekološki proizvođači te shvaćaju prednosti ekološke proizvodnje i za okoliš i za ljude, a dio njih je vezan za direktne kontakte sa svojim kupcima i kratke lance opskrbe što im omogućava cijene koje su zadovoljavajuće za velik broj ljudi. 

 

Proveli smo i kvalitativnu analizu na otvorena pitanja. Nakon što je provedena transkripcija odgovora mladih poljoprivrednika, dobiveno smo obradili koristeći otvoreno kodiranje u Atlas ti softveru. Rezultati obrade podataka prezentirani su u 47 kodova u Hrvatskoj odnosno 45 u Srbiji, jer pored zajedničkih imamo i drugačije odgovore ispitanika pa samim time i drugačije rezultate kodiranja kao što će uskoro biti prikazano. Dobiveni kodovi su grupiranih u 10 kategorija koje čine 2 glavne teme bitne za mlade poljoprivrednike u obje zemlje. Prva tema su Izazovi i tu su skupljene sve kategorije koje stoje pred našim akterima kao nešto što trebaju riješiti i uspostaviti aktivan odnos. Druga tema je Partnerstvo i tu su smještene sve kategorije koje okupljaju moguće aktere ili institucije s kojima bi mladi proizvođači mogli i trebali uspostaviti odnose partnerstva koja mogu biti dobra i plodna, ali mogu biti i nekvalitetna i neohrabrujuća. 

 

Preuzmite studiju na hrvatskom jeziku OVDJE, dok je studija na engleskom jeziku dostupna OVDJE

 

 

 

 

Share on Facebook
Share on Twitter
Please reload

Please reload

Archive
Please reload

ZMAG
Zelena mreža aktivističkih grupa
Edukacija i savjetovanje
Financijski podržavaju

Vukomerić 23/3
10418 Dubranec

OIB: 27906908289
IBAN: HR5324020061100095765

(radnim danom od 9 - 13h)

Mateja Medić

01/6267-223, 095/573-4658

ured@zmag.hr

 

info@zmag.hr

ZMAG je Centar znanja za društveni razvoj u području održivog življenja i razvoja  permakulture u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom.

Pratite nas
facebook-circular-logo-01.png