ZMAG
Zelena mreža aktivističkih grupa
Edukacija i savjetovanje
Financijski podržavaju

Vukomerić 23/3
10418 Dubranec

OIB: 27906908289
IBAN: HR5324020061100095765

(radnim danom od 9 - 13h)

Mateja Medić

01/6267-223, 095/573-4658

ured@zmag.hr

(radnim danom od 9 - 13h)

Bruno Motik

095/828-0821

info@zmag.hr

ZMAG je Centar znanja za društveni razvoj u području održivog življenja i razvoja  permakulture u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom.

Pratite nas
facebook-circular-logo-01.png

"Bioraznoliko" pismo iz Zadra – o važolu, fažolu, jari grahu, brgudskom luku, šarcu i čičvardi...

July 19, 2019

O tome kako nam je bilo na predavanju o Društvenoj banci sjemena i razmjeni u Zadru i okolici piše Ivana Benić iz ZMAG-a.

Pred brojnom i zainteresiranom zadarskom publikom, 6. srpnja u Gradskoj knjižnici u Zadru, ZMAG-ova voditeljica projekta Društvene banke sjemena Sendy Osmičević

objasnila je zašto je za Hrvatsku važno da ima svoju banku lokalnih sorti sjemena koje se dalje uzgajaju, razmjenjuju i najvažnije čuvaju za buduće generacije. To je sjeme koje se ne može naći u standardnim poljoapotekama, vrtnim centrima ili supermarketima i koje neće garantirati 100%-tnu klijavost, ali će osigurati kvalitetu, bioraznolikost i bit će otpornije na vremenske uvjete karakteristične za pojedini kraj. Zar nije logično da se u Dalmaciji  ne koristi sjeme naziva Montecarlo, već da mala obiteljska gospodarstva uzgajaju domaći jari grah ili sikiricu? Ili da kad kupujemo domaći lički krumpir, da to stvarno bude lički krumpir? Upravo tu ideju žive i naši dalmatinski proizvođači koji su velikodušno donirali Društvenoj banci sjemena brgudski "bili" luk, važol, fažol, jari grah, ljubitovački slanutak, šarac "bili" luk... 

 

Nakon predavanja i male razmjene sjemena održane u organizaciji udruge Eko Zadar, uslijedilo je naše daljnje istraživanje zadarske regije i šibensko-kninske županije. Obišli smo gospodina Iliju Krnetu, kojemu zahvaljujemo na organoleptičkom predstavljanju kistanjskog kraja te gospođu Zorku Turković, koja nas je upoznala sa svojim predanim i pedantnim čuvanjem našeg gastro-blagaZnaju i gospodin Ilija Krneta i gospođa Zorka Turković da ako oni ne sačuvaju i predaju sjeme mlađim generacijama i ne prenesu znanje kad se i kako sije, je li bitno malo, ali često zalijevati ili je bitnije osigurati blagu sjenu i dobre (biljne) susjede, trajno će se izgubiti genetski materijal i više neće nikad biti moguća obnova.

 

Mjesto Ljubitovica kraj Trogira već je opjevano u slow fooderskim krugovima, a u Parizu se toćalo uz priču o kistanjskoj Bukovici. U Ljubitovici se moralo kontaktirati gospođu Zorku Turković, izuzetno angažiranu poljoprivrednicu.  Naime, tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća, proizvodnja bijelog ljubitovačkog luka je skoro prestala, ali osnivanjem Udruge proizvođača češnjaka Šarac i radom članova Udruge, šarac je spašen i svako ljubitovačko domaćinstvo plete svoje rešte/pletenice. Rad Udruge pomogli su Talijani, koji su i znanstveno dokazali izuzetnu nutritivnost šarca, a sad je na nama da ne dozvolie mo gubitak ovog gastro-blaga. Gospođa Turković sad angažirano radi i na očuvanju ljubitovačke čičvarde, iliti slanutka, sjemena koje se već 100 godina prenosi s koljena na koljeno.

 

U šibensko-kninskoj županiji, obišli smo Bukovicu kraj Kistanja gdje nas je ugostio gospodin Ilija Krneta, koji nam je predstavio brgudski luk i sikiricu od koje se ne sikirate već ona blagotvorno nižava razinu šećera u krvi. Gospodin Krneta vodi i kulturnu udrugu Duga iznad Krke, koja radi na očuvanju i promoviranju kulturne baštine kistanjskog kraja. Naravno, kako smo i mi u Društvenoj banci sjemena zainteresirani za šire razumijevanje specifičnosti pojedinog kraja, povijesti, ekonomije i estetike,  tako je i dogovoreno tješnje povezivanje Društvene banke sjemena i udruge Duga iznad Krke u prikupljanju sjemena i tradicionalnih pjesama, odnosno aktivnije zagovaranje očuvanja baštine.

 

Brojne kontakte ostvarili smo u Sinju i Cetinskoj krajini gdje se nadamo da će obiteljska gospodarstva uvidjeti društvenu važnost i gospodarsku vrijednost tradicionalnih sorti povrća koje je moguće povećati jedino sustavnom brigom o njihovom očuvanju, popularizacijom uzgoja i promocijom njihovih gastronomskih i prehrambenih vrijednosti.

 

Čuvanjem domaćeg sjemena koje se generacijski prenosilo i koje se i dalje koristi – ne ugrožava se industrijska poljoprivreda, već se radi na očuvanju baštine i veće genetske raznolikosti, poticanju malih obiteljskih gospodarstava na uzgoj i očuvanje lokalnih sorti prilagođenih lokalnim uvjetima, jednostavnije i povoljnije dostupnosti domaćeg sjemena te samodostatnosti i neovisnosti malih gospodarstava.

 

Društvenu banku sjemena sufinancira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u sklopu programa Centar znanja za društveni razvoj u području održivog življenja i razvoja permakulture.

 

 

Share on Facebook
Share on Twitter
Please reload

Please reload

Archive
Please reload