JEDRO nastoji dobiti uvid u postojeće prakse upravljanja otpadom na razini svih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj.
Budući da stanje na agregatnoj razini u Hrvatskoj nije zadovoljavajuće, projekt u dubljoj analizi naglasak stavlja na Zero Waste model upravljanja otpadom koji se javlja kao odgovor na postojeći problem prisutnosti neodrživog gospodarenja otpadom u velikom dijelu Hrvatske.
Kako bi se detaljnije proučila studija slučaja Preloga kao člana Zero Waste Europe mreže, projektni je tim odlučio provesti detaljnu analizu preloškog modela upravljanja otpadom, pri čemu je putem analitičkog okvira metaupravljanja i metode praćenja procesa detektiran uzročno-posljedični mehanizam koji je doveo do uvođenja Zero Waste modela i njegove empirijske sadašnjosti.
Rezultati istraživanja pokazuju izuzetne rezultate u odvajanju, recikliranju, kompostiranju i drugim načinima upravljanja otpadom koji su veći čak i od europskog prosjeka.
Intervjuiranjem ključnih aktera uočeno je kako su u odličnim rezultatima preloškog modela podjednako važni svi sektori – javni, privatni i civilni, treći sektor, budući da su svi akteri zajedničkom višerazinskom suradnjom doveli do jednog od hrvatskih uzora u gospodarenju otpadom.
Od političke volje glavnih lokalnih dužnosnika, preko izuzetne angažiranosti
privatnog i civilnog sektora u formiranju modela, pa sve do koprodukcijskih građana koji odgovorno odlažu i recikliraju otpad, Prelog pokazuje da u Hrvatskoj itekako postoji potencijal za bolje upravljanje otpadom, ali i drugim javnim uslugama.
U sljedećem koraku projektni tim će izraditi smjernice koje će, u idealnom slučaju, pomoći drugim jedinicama lokalne uprave da slijede preloški primjer, upišu se u Zero Waste kartu Europe i svijeta, a na kraju dana postanu i ljepše mjesto za život svojih građana.
Tekst je objavljen u okviru projekta "JEDRO - Javne politike za održivi društveni razvoj: voda, energetika, otpad" koji sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda (broj ugovora: UP.04.2.1.06.0033). Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda (85%) i sredstvima Državnog proračuna RH (15%). Ukupna vrijednost projekta iznosi 469.083,4 eura po fiksnom tečaju konverzije koji iznosi 7,53450 kuna za 1 euro, a razdoblje provedbe projekta je od 29. listopada 2020. do 29. listopada 2023.
