Kako bi izgledao život u svijetu u kojem je opće dobro prioritet, u kojem postoji društvo općeg dobra i ekonomija usklađena s etičkim vrijednostima?
Ekonomija za opće dobro (eng. Economy for the Common Good) doprinosi kulturi dobrog života u mirnoj i održivoj civilizaciji, u svim područjima društva. Zajednički život u društvu općeg dobra karakteriziraju suživot, visoka razina povjerenja i međusobno uvažavanje među ljudima, snažna društvena kohezija, lako upravljive strukture i osnovna ljudska prava.
Uz suverenu demokraciju, društvo za opće dobro nudi građanima pravi okvir za:
- međusobnu komunikaciju u tolerantnom i međusobno uvažavajućem okruženju koje poštuje različitosti i raznolike stilove života
- definiranje osobnih vrijednosti, postavljanje individualnih ciljeva, pronalazak vlastitog identiteta i razvoj vlastitih potencijala
- razvoj vlastitih talenata i unapređenje vještina, a time i ostvarivanje značajnog i kooperativnog doprinosa općem dobru
- aktivno uključivanje u politiku, donoseći demokratske odluke, te na taj način doprinošenje oblikovanju naše budućnosti
Društvo za opće dobro omogućava ljudima da:
- komuniciraju jedni s drugima u tolerantnom i međusobno uvažavajućem okruženju koje poštuje različitosti i raznolike stilove života
- definiraju osobne vrijednosti, postave individualne ciljeve, pronađu svoj identitet i razviju svoj puni potencijal
- razvijaju svoje talente i vještine te na taj način mogu ostvariti značajan i kooperativan doprinos općem dobru
- se aktivno uključe u politiku, donoseći demokratske odluke, te na taj način pomognu oblikovati našu budućnost
A kako izgleda život u svijetu u kojem je opće dobro prioritet?
Ekonomija služi općem dobru i više se ne radi o jednostavnoj akumulaciji novca i kapitala. Nejednakosti u prihodima, bogatstvu i moći minimalne su. Iskorištavanje prirodnih resursa ostaje unutar regenerativnih kapaciteta prirodnih ekosistema i planetarnih granica. Trenutačne i buduće generacije imaju jednake prilike. Kreativno poslovanje vodi do inovativnih rješenja za opće dobro. Ono se razvija u različitim oblicima organizacija, unutar razumnih okvira. Poduzeća surađuju na pametan način i doprinose stvaranju otpornih struktura. Bilance općeg dobra demonstriraju u kojoj mjeri ta poduzeća doprinose općem blagostanju i održivosti okoliša. Porezi, naknade, javna nabava i razvoj poslovanja usmjereni su ka jačanju općeg dobra. To rezultira poduzećima koja su društveno odgovorna i održiva te koja imaju prednost na tržištu.
U ekonomiji općeg dobra moguć je dostojanstven život za sve ljude. Rad ima smisao i odvija se u različitim područjima poput privatnih i javnih poduzeća, zadruga, javnih prostora, kod kuće te u volonterskim ustanovama. Postoji dovoljno vremena i prostora za obitelj, djecu, prijatelje i starije osobe, kao i za slobodno vrijeme, kulturu i osobni razvoj. Pozitivni i značajni odnosi te osjećaj pripadnosti zajednici od ključne su važnosti.
Poljoprivreda stvara raznolike kulturne krajobraze i čuva prirodnu osnovu života. Potiče se plodnost tla i bioraznolikost. Životinje se poštuju i nisu svedene na funkciju izvora hrane za ljude. Ribe za jelo dolaze iz lokalnih izvora. Rijeke su pogodne za kupanje i njihova je voda pitka. Oceani su čisti. Ruralni gradovi revitaliziraju se, a gradovi su zeleniji i pružaju veću kvalitetu života.
Države uživaju u uravnoteženoj trgovini unutar etičnog trgovinskog okvira. Postoji globalni sud za ljudska prava, kontrolu spajanja, financijski nadzor i poreze. Prijenos kapitala povezan je s poreznom suradnjom. Međunarodni monopol na upotrebu fizičke sile pod nadležnosti je reformiranih i demokratiziranih Ujedinjenih Naroda. Vrijeme ratovanja završeno je. Sloboda dobiva dublji smisao. Ne samo da ljudi mogu sami oblikovati svoje živote, nego mogu i kolektivno osmišljavati ekonomski, financijski i trgovinski poredak. Osobnom, unutarnjem razvoju posvećuje se jednako pozornosti kao i vanjskom okolišu. Ljudi su oslobođeni nezdravog poriva za neprekidnom konzumacijom, akumulacijom kapitala i ekonomskim rastom.
Naš odnos sa Zemljom zdrav je, kao i sama Zemlja.
Ekonomiju za opće dobro na hrvatsko tržište uvodi Zadruga za etično financiranje u sklopu projekta eECONOMIJA na kojem je ZMAG partner. Projekt je financiran kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali Europskog socijalnog fonda, a provode ga Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kroz poziv Jačanje poslovanja društvenih poduzetnika – faza I.
