Mjesec naše dobre hrane započeo je konferencijom na temu Održivi prehrambeni sustavi u vremenu poslije krize COVID-19, koja se 28. studenoga 2020. održala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, uz prijenos uživo putem Facebook i Youtube kanala ZMAG-a.
Ovogodišnji konferencijski dio programa održao se u skraćenom izdanju, a u fokusu su bile mogućnosti transformacije prehrambenog sustava u vremenu nakon krize uzrokovane globalnom pandemijom te predstavljanje pozitivnih utjecaja ekoloških modela proizvodnje hrane na naše zdravlje, planet i buduće generacije.
U prvom dijelu konferencije Judith Hitchman, predsjednica svjetske mreže Community Supported Agriculture modela i grupa Urgenci te predstavnica promatračkog tima Međuagencijske radne skupine Ujedinjenih naroda za socijalnu i solidarnu ekonomiju, iznijela je globalni pregled utjecaja COVID-19 krize na proizvodnju i konzumaciju hrane. Slike panične kupnje, praznih polica s namirnicama i kilometarskih redova u trgovinama hrane iznenada su nas podsjetile koliko su prehrambeni sustavi važni u našem životu i koliko su postali neuravnoteženi. Istovremeno, ova je kriza pokazala otpornost ekoloških i etičkih modela proizvodnje i distribucije hrane na globalne šokove ovih razmjera, što je u konačnici dovelo i do povećane potražnje za hranom koja dolazi iz takvih izvora.
U drugom dijelu konferencije, pod nazivom Tri priče iz sadašnjosti za sretniju budućnost predstavljeni su pozitivni primjeri ekoloških modela proizvodnje i distribucije hrane iz Europe i Hrvatske, koji su ujedno i dio rješenja na putu stvaranja održivosti prehrambenog sustava.
Wojtek Mejor, predstavnik prehrambene zadruga Dobrze iz Varšave, publiku je upoznao s načinom rada jedne od najvećih zadruga u Poljskoj koja već dugi niz godina kolektivnom akcijom razvija etični i održivi lanac opskrbe hranom. Riječ je o potrošačkoj zadruzi, koja kroz demokratsko upravljanje, rad svojih 420 članova, razvoj zajednice proizvođača, potrošača i njihovu edukaciju, uspijeva nuditi kvalitetnu organsku hranu po pravednim i uključivim cijenama, a kroz izravne odnose s dobavljačima hrane potiče i veze između potrošača i poljoprivrednika. Iako je kriza uzrokovana pandemijom u samom početku utjecala na rad zadruge, zahvaljujući predanom radu i agilnosti zadrugara, brzo su osmišljena rješenja na izazove i ograničenja koje je kriza donijela.
O pozitivnim pričama iz Hrvatske pričali su Tino Prosenik i Vjekoslav Budanec koji stoje iza Grunteka, inovativnog projekta koji spaja digitalnu tehnologiju i ekološku poljoprivredu. Riječ je o digitalnoj platformi i aplikaciji u kojoj korisnici mogu kreirati vlastiti vrt, izabrati povrće koje žele posaditi, a “Gruntovčani” će tu njihovu virtualnu kreaciju oživjeti u stvarnom obliku, svakodnevno radeći na ekološkom uzgoju gruntova i gredica. Na taj se način stvara nova dimenzija vrtlarenja gdje vlasnici vrta povjeravaju brigu o vrtu iskusnim profesionalcima, a kada povrće prispije za berbu oni dolaze, ubiru plodove iz svog vrta ili dobiju dostavu na kućni prag. U Grunteku nije samo riječ o proizvodnji povrća, nego i prilici da vlasnici vrtova, mahom urbani korisnici koji imaju razvijenu svijest o važnosti zdravih i ekoloških proizvoda, dožive ljepotu uzgoja. Uz to imaju priliku napraviti izlet u svoj vrt i ubrati organski uzgojeno povrće sa svim okusima i aromama kojima može rezultirati jedino ekološki način proizvodnje. A da su na dobrom putui da potreba za ovakvim modelima postoji, pokazala im je i činjenica da su u samo nekoliko sati od lansiranja projekta od raspoloživih 1000 virtualnih vrtova zaprimili pretplate za njih 700.
Nikola Borić, bivši vrhunski sportaš i olimpijski atletski trener prije 5 godina je napustio svjetsku karijeru, odrekao se Berlina i sada se u šumi na Papuku bavi prirodnim uzgojem hrane. U svom predavanju Od hrvatskih polja do luksuznih restorana ispričao je priču o svojim počecima u ekološkoj proizvodnji, osnivanju Shumske farme te pokretanju jedinstvenog klastera malih proizvođača – Made in Papuk. Cilj klastera Made in Papuk i Shumske farme je boljitak cjelokupne zajednice malih proizvođača te dostupnost zdrave i ekološki uzgojene hrane što širem krugu ljudi. Ovakav princip rada kratkih lanaca dostave svježih i sezonskih proizvoda vrlo je važan za budućnost proizvodnje hrane jer se prije svega izbacuje posrednik između kupca i malih proizvođača, a samim time znatno se skraćuje vrijeme transporta i skladištenja te utrošak energije što povoljno utječe na okoliš i prirodu koja nas okružuje i u kojoj živimo i radimo.
Iako u skraćenom izdanju i uz ograničen broj mjesta, konferencija je i ove godine okupila zanimljive goste i pokrenula korisne rasprave i suradnje. Hvala svima na sudjelovanju, a posebno hvala Agronomskom fakultetu i profesorici Marini Štambuk na gostoprimstvu i lijepoj suradnji! Vidimo se i iduće godine!
Snimke konferencije dostupne su na YouTube kanalu i Facebook stranici ZMAG-a.
Konferenciju Održivi prehrambeni sustavi u vremenu poslije krize COVID-19 organizirala je Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG), u suradnji s Agronomskim fakultetom, a podržala Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.
