U sklopu projekta Growing Growers provedeno je zanimljivo istraživanje na populaciji mladih poljoprivrednika.
U nastavku je sažetak studije Mladi poljoprivrednici i prehrambeni suverenitet napravljene u sklopu projekta Growing Growers koji je financiran sredstvima Europske komisije kroz program Erasmus+ - KA2 Strateška partnerstva za mlade. Nositelji projekta su organizacije AMA – Centar za ljude i prirodu iz Srbije i ZMAG (Zelena mreža aktivističkih grupa) iz Hrvatske.
Studija je prikaz istraživanja provođenog tokom veljače i ožujka 2019. godine na populaciji mladih poljoprivrednika u Srbiji (38 ispitanika) i Hrvatskoj (27 ispitanika), a provodili smo tri vrste aktivnosti prilikom istraživanja.
Komparativnu analizu proveli smo u odnosu na već provedeno istraživanje na razini EU koju su radili CEJA - European Council of Young Farmers i DeLaval koje nam je dobro poslužilo za usporedbu situacije u Europi sa stavovima mladih poljoprivrednika u Srbiji i Hrvatskoj.
Primjerice, na pitanje: Koje bi Vam bile tri najkorisnije investicije u Vašu proizvodnju kako bi ona bila više financijski održivija poredak je sljedeći:
Srbija: Nova mehanizacija, Veće površine i Razvoj proizvoda i pozicioniranje na tržištu te Bolja infrastruktura.
Hrvatska: Nova mehanizacija, Veće površine te Marketing i proizvoda i pozicioniranje na tržištu
EU: Veće površine, Dodatna edukacija te Upravljanje/management farme i optimizacija proizvodnje
Na pitanje: Kao mladi proizvođač/ica navedite što bi Vam najviše pomoglo u proizvodnji poredak je sljedeći:
Srbija: Investicije, Edukacija i treninzi te Usluge savjetovanja
Hrvatska: Mjere koje su primjenjive za stvarnu proizvodnju, Investicije, te Sukladnost između mjera na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini
EU: Mjere koje su primjenjive za stvarnu proizvodnju, Prepoznavanje od strane OCD-a za nabavku hrane od proizvođača te Sukladnost između mjera na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini.
Preko polovine (55,55%) ispitanika u Hrvatskoj proizvodi hranu na 5 ili manje hektara dok je u Srbiji preko dvije trećine (65,78%) takvih malih proizvođača. U istraživanju na razini EU-a imamo potpuno drugačiju sliku gdje čak 56,15% mladih poljoprivrednika proizvodi 100 ili više hektara. Na pitanje vide li se u ovom poslu i za 5 godina značajna većina mladih poljoprivrednika i u Srbiji (64,9%) i u Hrvatskoj (76%) daju potvrdan odgovor jer uživaju u svom poslu.
Testirali smo razlike između Srbije i Hrvatske te pokušali utvrditi postoji li statistički značajna razlika između ispitanika po pitanjima koja se bave njihovim vrijednosnim opredjeljenjima, pogledom na ekonomsko-društveno uređenje i uloge odnosno odgovornost koju u takvom sustavu imaju država i drugi bitni akteri. Podatke smo obrađivali u SPSS programu. Oko nekih pitanja postoji veliko suglasje, primjerice i u Hrvatskoj i u Srbiji najveći broj ispitanika ističe kako najviše pomoći dobivaju od svoje obitelji. Neka od pitanja gdje smo dobili statističku značajnu razliku su:
• Država i ministarstvo rade dobro za malog poljoprivrednikapri čemu je veći broj ispitanika u Srbiji koji se ne slažu s ovom tvrdnjom, a to je kako ćemo vidjeti i iz kvalitativne analize kasnije u skladu s njihovim izrazitim nezadovoljstvom ulogom i politika države u sektoru proizvodnje hrane, a i šire.
• Proizvodnja hrane je strateški važan sektor i država treba garantirati otkup i cijenu domaćih proizvodapri čemu je u Srbiji značajno više ispitanika koji smatraju da država treba imati ovako presudnu ulogu u garanciji otkupa i cijene za domaće proizvode.
• Ekološka hrana je precijenjena i tu se iskorištava briga ljudi za zdravlje pri čemu je u Hrvatskoj značajno više ispitanika koji se ne slažu s ovom tvrdnjom, a to je zasigurno posljedica što smo u Hrvatskoj imali preko polovice mladih poljoprivrednika koji su zapravo ekološki proizvođači te shvaćaju prednosti ekološke proizvodnje i za okoliš i za ljude, a dio njih je vezan za direktne kontakte sa svojim kupcima i kratke lance opskrbe što im omogućava cijene koje su zadovoljavajuće za velik broj ljudi.
Proveli smo i kvalitativnu analizu na otvorena pitanja. Nakon što je provedena transkripcija odgovora mladih poljoprivrednika, dobiveno smo obradili koristeći otvoreno kodiranje u Atlas ti softveru. Rezultati obrade podataka prezentirani su u 47 kodova u Hrvatskoj odnosno 45 u Srbiji, jer pored zajedničkih imamo i drugačije odgovore ispitanika pa samim time i drugačije rezultate kodiranja kao što će uskoro biti prikazano. Dobiveni kodovi su grupiranih u 10 kategorija koje čine 2 glavne teme bitne za mlade poljoprivrednike u obje zemlje. Prva tema su Izazovi i tu su skupljene sve kategorije koje stoje pred našim akterima kao nešto što trebaju riješiti i uspostaviti aktivan odnos. Druga tema je Partnerstvo i tu su smještene sve kategorije koje okupljaju moguće aktere ili institucije s kojima bi mladi proizvođači mogli i trebali uspostaviti odnose partnerstva koja mogu biti dobra i plodna, ali mogu biti i nekvalitetna i neohrabrujuća.
Preuzmite studiju na hrvatskom jeziku OVDJE, dok je studija na engleskom jeziku dostupna OVDJE.
