Konferencija o dobroj ekonomiji otkrila je što "dobri" gradovi čine za svoje građane kako bi im povećali kvalitetu života, kako izgledaju gradovi u kojima živi dobra ekonomija i zašto su Cres, Koprivnica, Ludbreg i Pregrada primjeri koji inspiriraju.
Ovogodišnja, 7. po redu Konferencija o dobroj ekonomiji održala se 20. travnja 2021. godine u sklopu ZMAG-ovog projekta Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju koji promovira i zagovara društvenu i solidarnu ekonomiju u Hrvatskoj te, kroz multisektorsku suradnju, potiče participativni pristup u kreiranju javnih politika za poboljšanje kvalitete života i upravljanje održivim ekonomskim i društvenim razvojem u lokalnoj zajednici. Tema konferencije je bila dobre priče iz naših gradova, odnosno razvoj gradova i općina Republike Hrvatske prema principima društvene i solidarne ekonomije.
Dobra ekonomija uključuje širok raspon praksi koje obuhvaćaju ekonomske, društvene, okolišne, političke i komunikacijske dimenzije. DSE je rastući pokret koji želi pokrenuti transformativne promjene kako bi se povećao ukupni društveni razvoj i kvaliteta života ljudi, a predvode ga aktivni građani koji žele sistemske promjene i izgradnju društva koje služi ljudima i planetu. DSE je pokret ukorijenjen u lokalnim inicijativama koje su sve više globalno umrežene i djeluju u širokom političkom okviru koji se temelji na solidarnosti, jednakosti, ljudskim pravima, zajedništvu i suradnji.
Nakon uvodnih pozdrava, konferenciju je otvorio Bram Van Braeckevelt, dogradonačelnik grada Ghenta, zadužen za područje turizma i društvene ekonomije. U sklopu svog predavanja Što s turizmom nakon COVID-19 krize?, predstavio je budućnost održivog turizma prema kojoj Ghent sigurno korača i podijelio njihovu viziju turizma krojenog po mjeri grada i građana koji je otporan na sadašnje i buduće krize, a kojeg odlikuju održivost i inkluzivnost, inovativni pristup, dostupnost svima, visoka razina participacije, aktivna eko-scena, širenje turizma po gradu i otkrivanje skrivenih mjesta vrijednih pažnje, "samo u Ghentu" marketing te promoviranje održivosti turističkih smještaja i atrakcija. Zanimljivo je da su se građani Ghenta odlučili podržati ovaj pristup turizmu čak i nakon velikih gubitaka koje je taj sektor pretrpio uslijed pandemije koronavirusa.
Dobre priče iz Hrvatske koje inspiriraju predstavili su dogradonačelnik grada Cresa Marin Gregorović i dogradonačelnica grada Koprivnice Ksenija Ostriž. Grad Cres je donio Povelju o održivom razvoju 2018. godine te je već u realizaciji projekta najveće solarne elektrane u Hrvatskoj s HEP-om kao glavnim investitorom. Kako bi povećali korist građana od sličnih projekata, grad Cres je odlučio osnovati energetsku zadrugu. Članovi zadruge, uz Grad Cres, su i Grad Mali Lošinj, privatne tvrtke, fizičke osobe te akteri iz civilnog sektora. Energetska zadruga, uz pomoć Pokreta otoka, namjerava krenuti u samostalni projekt izgradnje solarne elektrane koja će se financirati kroz crowdfunding kampanju.
Grad Cres namjerava realizirati još mnoštvo projekata, poput zelenog kvarta u kojem će se sva gradnja morati vršiti prema energetskim nadstandardima te će vlasnici takvih nekretnina dobivati subvencije od Grada kroz komunalne doprinose. Zatim namjeravaju zamijeniti dizelaške trajekte električnim ili onim na vodik te izgraditi solarnu elektranu na zgradi vrtića. Kao i većini naših otoka, veliki problem im predstavljaju visoke cijene nekretnina i neriješeni imovinsko-pravni odnosi.
Dogradonačelnik je i iznio plan gdje će se izraditi registar derutnih i napuštenih nekretnina na koje bi se kao vlasnik upisao Grad Cres, izvršio obnovu te bi te nekretnine bile ponuđene mladim obiteljima po prihvatljivim cijenama najma što bi dovelo do smanjenja visokih cijena najma trenutno uvjetovanih turizmom. Zbog implikacija pandemije koronavirusa došli su i do zanimljivog rješenja – plan je raštrkane i izolirane pastirske stanove obnoviti i prenamijeniti u objekte održivog turizma koje bi povezali s lokalnim OPG-ovima i plasirali sasvim drugačije smještajne jedinice na tržište.
Dogradonačelnica Koprivnice Ksenija Ostriž predstavila je povijest održivog razvoja svoga grada čiji početci sežu do ranih 2000-ih. Tako je dosad Koprivnica realizirala brojne projekte poput biološkog pročišćivača, kompostane, reciklažnog dvorišta, poduzetničkog inkubatora i zelenog kvarta u kojem vlasnici nekretnina ne moraju plaćati komunalne doprinose ukoliko su im kuće izgrađene po principima pasivne gradnje. Također, Koprivnica je nabavila 2 električna autobusa koja se koriste za besplatni javni prijevoz građana i izradila javne terminale za njihovo korištenje. No to nije sve, Koprivnica ima i 70-ak običnih i 11 električnih bicikala te električne ili hibridne automobile kojima se zajednički služe zaposlenici gradske uprave i gradskih poduzeća te 8 javnih punionica za električne automobile.
Zanimljivo je istaknuti i projekt prenamjene bivše vojarne u Sveučilište i Centar za društvenu ekonomiju unutar kojeg će se moći kretati isključivo električnim automobilima ili biciklima. Veliki aspekt rada Sveučilišta čine istraživačke aktivnosti i razvoj studijskih programa iz područja održivosti pa tako, između ostalog, u svom programu Sveučilište nudi i dodiplomski studij Održive mobilnosti i logistike čiji je kurikulum razvijen na temelju iskustava stečenih kroz projekte uvođenja održive mobilnosti u sami grad.
Kao ponos grada, dogradonačelnica je istaknula i projekt Smutek kroz koji je Grad Koprivnica otvorio prostor u sklopu tržnice na kojoj otkupljuje višak voća i povrća od lokalnih OPG-ova i potom ih pretvara u smoothije, a s obzirom na potražnju, ponuda je proširena i na zdrave zalogaje. Svoj konstantni rad na povećanju kvalitete života, Grad Koprivnica provodi i kroz programe povoljnih cijena nekretnina za deficitarna zanimanja kao i povećanjem zelenih javnih površina.
Laurence Kwark, glavna tajnica Global Social Economy Forum-a, pružila je zanimljiv pregled kako se neki gradovi i regije diljem svijeta nose s pandemijom koronavirusa te je istaknula ulogu društvene i solidarne ekonomije u ovim okolnostima. Spomenula je Montreal, Seul, Novu Akvitaniju i Dakar koji su uveli različite mjere, od financijske pomoći, posebnih fondova, planova i programa oporavka, do lakšeg pristupa mogućnostima javne nabave. Pandemiju koronavirusa je okarakterizirala kao katalizatora već postojećih manjkavosti gospodarstava i sistemskih nedostataka. Mreža Global Social Economy Forum ima višestruku ulogu po pitanju prepoznavanja društvene i solidarne ekonomije na svjetskoj razini: tako je GSEF promatrač UN-ove radne skupine na temu DSE-a, zatim doprinosi izradi pravnog okvira OECD-ove Globalne inicijative promocije društvenih i solidarnih ekonomskih ekosustava, pruža programe pomoći zemljama u razvoju te svojim članovima omogućava pristup stručnim znanjima i tehničkoj podršci kroz različite programe.
Luigi Martignetti, kao predstavnik Europske mreže gradova i regija za društvenu ekonomiju (REVES), smjestio je priču o dobroj ekonomiji u europske okvire. Kao glavne izazove u 2021. godini istaknuo je maksimalno iskorištavanje načela partnerstva, zadržavanje lokalne perspektive kao reference za političko djelovanje, poboljšanje dostupnosti političkih akcija i programa, povoljne pravne ekosustave, poboljšanje financijskog konteksta za inicijative socijalne ekonomije i zajednica, povećanje razumijevanja uloga nekomercijalnih inicijativa, podršku zadružnom pristupu digitalnoj tranziciji, povećanje sudjelovanja lokalnih zajednica u zelenoj tranziciji (važnost ruralne dimenzije), te reviziju propisa o javnoj nabavi. Istaknuo je da REVES nudi podršku na 3 razine: na razini kreiranja javnih politika (lokalnih i europskih), na razini izgradnje i dijeljenja kompetencija te kroz inovacije.
Patricia Andriot predstavila je francusku općinu Auberive-Vingeanne-Montsaugeonnais, Lokalnu akcijsku grupu Pays de Langres te organizaciju Network of Local Authorities for a Solidarity Economy (RTES), čija je potpredsjednica. S nekim od problema s kojima se susreće njena općina mogu se poistovjetiti i brojne općine u Hrvatskoj, pa tako, između ostalog, navodi probleme slabe naseljenosti, prosječnu starost stanovništva koja je veća od 60 godina, slabu međugradsku i lokalnu povezanost, nedostatak uslužnih djelatnosti za brigu o djeci i starijima, nedostatak turističke ponude te gospodarstvo ovisno o brojnim vanjskim podizvođačima. Rješenje ovih problema vide u malim projektima koji se temelje na principima društvene i solidarne ekonomije te je općina već u fazi implementacije određenih aktivnosti poput certificiranog akcijskog plana o opskrbi građana i škola lokalno uzgojenom hranom, u izradi je shema urbanog planiranja, proglašen je nacionalni park za zaštitu biološke raznolikosti i kakvoće vode, pokrenut je projekt za školu šumskog gospodarenja koja će primjenjivati isključivo ekološki prihvatljive tehnike te se radi na uspostavi usluge brige o djeci vjerojatno u obliku zadruge.
Dobre priče iz Hrvatske nastavio je Ivan Čupić, voditelj Lokalne akcijske grupe Laura iz Biograda na Moru. Grad Biograd je definitivno primjer dobre prakse suradnje javnog, privatnog i civilnog sektora kroz koju je realizirano mnoštvo projekata poput otvorenja Centra za održivi aktivni turizam – Biosfera Biograd, revitalizacije i povezivanje atrakcija Parka prirode Vransko jezero, obnova Ljetnog kina Biograd te izgradnja Poduzetničkog inkubatora koji je otvoren prije 5 mjeseci i za koji već postoji lista čekanja. Provedeni su brojni zeleni projekti poput postavljanja pametnih klupa, punionica za električne automobile, štedne rasvjete, nabave električnih automobila i bicikala te uvođenje besplatnog WiFi-ja na području centra grada. Postignut je veliki napredak po pitanju gospodarenja otpadom gdje su brojni projekti već završeni, no dosta ih je još u planu.
Poduzetnički inkubator planira uvesti 4 proizvodne linije sa svom potrebnom opremom koju će lokalni OPG-ovi moći koristiti po principu dnevnog najma, a zatim će na raspolaganju imati fotostudio i usluge dizajna pakiranja proizvoda kako bi na kraju ovog procesa imali gotov proizvod kojeg mogu plasirati na tržište. U planu su i otvaranje trgovine u sklopu inkubatora u kojoj će se prodavati lokalni proizvodi te uspostava kanala prodaje s turističkim sektorom. Kroz buduće projekte planira se i Interpretacijski centar za pomorstvo i ribarstvo, ulaganja u infrastrukturu industrijske zone, obnova i adaptacija tržnice, ribarnice, autobusnog kolodvora te preseljenje ribarske i trajektne luke izvan grada.
Lynn Collins, savjetnica za strateške odnose i angažman organizacije Liverpool City Region Combined Authority (LCRCA) održala je predavanje na temu DSE javne politike kao reakcija na COVID-19 u kojem je detaljno predočila ulogu koju je društvena i solidarna ekonomija odigrala na području regije Liverpool od izbijanja pandemije koronavirusa. Tako su društveno usmjerena poduzeća i organizacije preusmjerila područja svog djelovanja kako bi podržale svoje zajednice – uvedene su nove usluge dostave hrane, proizvodni pogoni su počeli proizvoditi zdravstvenu zaštitnu opremu kojom su opskrbljivali domove za njegu i zdravstveni sustav, centri za mlade su pripremali i dostavljali pakete higijenskih potrepština svojim korisnicima za vrijeme lockdowna. Kako bi doskočili velikom porastu broja nezaposlenih i onih koji su zatražili socijalnu pomoć, potpunom prelasku na online nastavu i činjenici da nemaju svi građani pristup besplatnom internetu, uz već postojeće gradske potpore i mehanizme, pokrenut je i novi Fond za društvene inovacije Kindred koji je ponudio stanovnicima vrstu financijske i druge potpore koja nije do tog trenutka bila dostupna u regiji. Također, pokrenuta je i crowdfunding platforma LCR Cares te su sve donacije bile preusmjerene malim lokalnim društvenim organizacijama koje su na različite načine pružale usluge i podršku lokalnom stanovništvu za vrijeme lockdowna.
Na kraju same konferencije predstavljeni su rezultati projekta Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju koji je proveden u suradnji sa švicarskim partnerom, Komorom za društvenu i solidarnu ekonomiju Ženeve (APRES-GE), i hrvatskim partnerima – Gradovima Ludbregom i Pregradom. Kao motivaciju za sudjelovanje na ovom projektu, gradonačelnik Grada Pregrada Marko Vešligaj naveo je da je i prije samog projekta Grad u strateškom planu uveo zaokret prema društvenoj ekonomiji, dok je gradonačelnik Grada Ludbrega Dubravko Bilić istaknuo da se Ludbreg htio okrenuti proizvodnji zdrave, ekološke hrane kako bi bila pristupačnija lokalnom stanovništvu te da su već imali osnovanu poljoprivrednu zadrugu. U sklopu projekta, u Ludbregu je razvijen model solidarnog kratkog lanca opskrbe, a u Pregradi model zelene tržnice.
