Dobra Ekonomija

Društvena i solidarna ekonomija kao model otpornosti u ekonomskim i društvenim krizama

11.05.2021.

Kriza uzrokovana COVID-19 virusom još jednom nam pokazuje da je promjena ekonomskih perspektivi i praksi nužna – i hitna. I to u smjeru društvene i solidarne ekonomije koja jača ekonomsku i društvenu otpornost za buduće krize.

Društvena nejednakost, ovisnos o dugu i rastu, klimatske promjene… posljedice su prevladavajućeg ekonomskog modela koje se u krizama poput ove jasno pokazuju kao alarmatni problemi pa svjedočimo dodatnom pogoršavanju kvalitete života, produbljivanju siromaštva i destrukciji okoliša. To sve jasno govori o nestabilnosti i neodrživosti sustava u kojem se nalazimo. O tome kako društvena i solidarna ekonomija vidi odgovor u solidarnosti, humanosti, jednakosti, pravednosti i suradnji govori Dražen Šimleša.

U svakoj ekonomskoj i društvenoj krizi naglašen je potencijal za razvoj društvene i solidarne ekonomije. Jer dok se ostali gospodarski sektori suočavaju s poteškoćama, DSE se razvija. Koji to principi i vrijednosti čine DSE otpornom na krizu?

Najviše je čini otpornom što ne postoji izvan društva, izvan lokalne zajednice, nije svrha sama sebi pa u trenutku krize njena otpornost dolazi na vidjelo. Ljudi, korisnici, zaposlenici, svi uključeni žele je očuvati, spasiti, adaptirati. Tako i gledamo ekonomiju, kao nešto prirodno što nam je potrebno za ostvarenje dobrobiti, a ne kao što je iznad svega i čemu se se sve treba podrediti u smislu gomilanja suludih iznosa profita koje netko sebi prisvaja.

DSE postavlja ljude u središte, primjenjuje solidarnost i potiče društvenu pravednost. Nudi alternativu neoliberalnom sustavuekonomiju i društvo koje služi ljudima i planeti. Kako u praksi takav model može ublažiti kratkoročne i dugoročne utjecaje krize uzrokovane COVID-19 virusom na ekonomiju i društvo te potaknuti oporavak od krize?

Brojni gradovi i regije upravo koriste DSE kao alat za izlazak iz ove trenutne krize. Ako danas znamo da je naš agresivan odnos prema ekosustavima uvelike pospješio širenje ovakvog virusa te će generirati tko zna kakve još i ako znamo da iza tog agresivnog odnosa prema ekosustavima stoji ekonomski sustav koji se bazira na profitu iznad sebe i osobnom bogaćenju i koristi onda baš i nema smisla tražiti rješenje kroz isti takav koncept koji je doveo do krize. Zato danas mjesta gdje se ulaže u DSE sektor kao jedan od nosioca promjena za izlazak iz krize rade to promišljeno i pametno. Naime, biznisi koji se temelje na vrijednostima društvene i solidarne ekonomije imaju vrlo jasno postavljenu granicu koliko od svog profita trebaju reinvestirati u daljnje poslovanje ili vratiti u lokalnu zajednicu. Tako da ako ulažemo u DSE biznis to je vrlo mudro jer znamo da će nam se kao lokalnoj zajednici, čija je lokalna uprava jedan dio, veliki dio uloženog vratiti, ostat će tu gdje se i stvara ekonomska vrijednost.

U krizama je uvijek ključno i pitanje prehrambenog suvereniteta, koji je jedna od istaknutijih tema društvene isolidarne ekonomije. Koju ulogu u aktualnoj krizi igra društvena i solidarna ekonomija na tom polju?

Igra ogromnu ako samo osvijestimo koliko je hrana prisutna u našem svakodnevnom životu. Svjetska mreža solidarnih kratkih lanaca opskrbe Urgenci, čija je naša Zadruga za dobru ekonomiju član, provela je veliko istraživanje praćanja utjecaja COVID-19 krize na prehrambeni sektor i kratke lance opskrbe. I zanimljivo, premda su otkrili kako je kriza pospješila interes za zdravu i lokalnu hranu, istovremeno je hrana kao jedan od rijetkih sektora koji nije bio brutalno zaustavljen postao novi poligon za pregrupiranja, ulazak novih velikih igrača u sektor, monopolizaciju tržišta i kontrolu distribucije te opadanje kvalitete. Zato je i ključno da promijenimo cijelu ekonomiju i da se ona dizajnira u smjeru prema više pravednosti i obazrivosti jer dok ne promijenimo glavnu stvar uvijek će nam patiti i ovi sektori ispod. Ipak veseli količina ljudi koji ulaze u priču podrške lokalnoj ekološkoj proizvodnji hrane i solidarnih kratkih lanaca opskrbe jer tako dajemo snagu društvenoj i solidarnoj ekonomiji.

Povijest nas je naučila da nas u budućnosti sigurno očekuje neka nova kriza. Na koji način društvena i solidarna ekonomija jača ekonomsku i društvenu otpornost za buduće krize?

Prvo što je najbitnije da osvijestimo kako svaka kriza vadi sve na površinu, pokazuje kakvi smo ljudi, u kriznim situacijama se vidi kakav je tko. Ako stvaramo društvo koje se temelji na ekstremnom individualizmu, pohlepi i neosjetljivosti na drugoga, na gaženju prirode i drugih živih bića onda u trenutku krize takav svijet dodatno puca i pretvara se u još gori kaos. Zato nam je bitno primjenjivati DSE prije krize jer kroz nju njegujemo odnose međusobnog poštovanja i uvažavanja, solidarnosti i pomaganja, učimo se kako ostvarivati zaradu, a da nitko ne mora patiti zbog našeg ekonomskog uspjeha, štitimo jedni druge i humani smo. To su sve vrijednosti i prakse koje nam nužno trebamo ako se nađemo u krizi.

Život u sustavu koji koristi regenerativne i održive resurse, koji usklađuje društvenu, ekonomsku, financijsku, ekološku, političku pa čak i holističku dimenziju, koji bogatstvo mjeri prvo društvenim kapitalom, a dobit prvo doprinosom dobrobiti društva – je li to utopija?

U negativnom smislu više je problematično nastaviti ovim distopijskim putem. Sve što je nabrojano danas postoji i primjenjuje se čineći područja gdje je to stvarnost boljim i humanijim mjestima za život. Sve više gradova i regija pa i država shvaća kako nam BDP ne može biti jedino mjerilo uspjeha neke zemlje ili ekonomije.

Dobra ekonomija i održivi razvoj jedna su od glavnih područja ZMAG-ovog djelovanja. Društvenim i solidarnim ekonomijama ZMAG se, među ostalim, aktivno bavi i kroz projekt Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju (PDSE). Ovim projektom ZMAG promovira i zagovara društvenu i solidarnu ekonomiju u Hrvatskoj te nastavlja primjenjivati kulturu suradnje i solidarnosti između različitih aktera u lokalnim zajednicama i know-how društvene i solidarne ekonomije. Razvoj javnih politika za društvenu i solidarnu ekonomiju ZMAG će u budućnosti provoditi kroz Centar za podršku razvoju društvene i solidarne ekonomije u Hrvatskoj (DSE Centar) koji će osiguravati podršku jedinicama lokalne i regionalne samouprave i organizacijama civilnog društva u razvoju modela dobre prakse.

Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju financiran je kroz Švicarsko–hrvatski program suradnje koji provodi Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske kroz Poziv Osnaživanje hrvatsko-švicarskih partnerstava za lokalni društveno-ekonomski rast i razvoj. Projekt Partnerstvo za društvenu i solidarnu ekonomiju sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

 

Projekt je sufinanciran kroz Švicarsko–hrvatski program suradnje. Program sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izražena na ovoj internetskoj stranici isključiva su odgovornost ZMAG-a i ne odražavaju nužno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Ostale vijesti iz teme

23 Kol 2021

ZMAG na konferenciji Razvoj zelene ekonomije o važnosti integriracije zelene ekonomije u opći društveni razvoj temeljen na pravednosti, solidarnosti i održivosti.

Pročitaj više >
14 Kol 2021

Sudjelovali smo na završnom seminaru o društvenoj i solidarnoj ekonomiji te strukovnom obrazovanju i osposobljavanju europskog Erasmus+ projekta SSEVET2.

Pročitaj više >
09 Kol 2021

ZMAG je u lipnju putem Zoom platforme sudjelovao na trodnevnoj regionalnoj konferenciji Klimatske promjene i zelena ekonomija u organizaciji udruge Eko-svest iz Makedonije.

Pročitaj više >
Više novosti